Subota, 11 Jula, 2020
Velika Kladuša 15° C Light Rain
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
4. Juna. 2016., Crna hronika Izvor vijesti: N1
U Sarajevu nova ili “čišća” droga izazvala smrt 2 osobe?
Piše: M.K.

Proteklih dana se priča o novoj vrsti droge u Sarajevu, ali niko još uvijek nema konkretnih podataka. Međutim, to je samo jedan u nizu problema u ovoj oblasti, koja je poprilično zanemarena u našoj zemlji.

 Koliko je ovisnika u BiH? Koliko je njih na lakšim a koliko na težim drogama? Pitanja su na koja nije moguće dobiti precizan odgovor.

U protekle dvije sedmice u Hitnoj medicinskoj pomoći u Sarajevu zabilježena su dva slučaja neuspjele reanimacije dugogodišnjih korisnika droge. Sve je dovelo do sumnje da se u Sarajevu pojavila nova droga koja nije poznata ni medicinskim radnicima, a očigledno ni njenim korisnicima.

Iz kantonalnog MUP-a tvrde da među zaplijenjenom drogom u proteklom periodu nisu pronađene nove i nepoznate supstance.

Otvorena je mogućnost da se radi o poznatoj drogi ali puno jačem sastavu.

“Informacije koje ja imam, sa njima dok razgovaram, čistoća heroina u Sarajevu oko 2 posto, ako kojim slučajem konzumiraju heroin čist do 7 posto, doÄ‘e do predoziranja. Isto tako mijeÅ¡anjem raznih supstanci može doći do predoziranja”, komentarisao je Emir Kadrović iz Drop in centra Sarajevo.

Međutim, i da se sumnje pokažu tačnim, to ne bi bio jedini problem u ovoj oblasti. BiH još uvijek nema Ured za droge na državnom nivou. Planiran je u Akcionom planu koji tretira ovu oblast još 2010.godine, inicijator je bilo Ministarstvo sigurnosti, ali takav ured još uvijek nije oformljen.

Samo u 2015. godini na području Sarajeva je zaplijenjeno više od 30 kilograma raznih narkotika, među kojima predvode marihuana, amfetamin, hašiš, heroin i ekstazi.

Podaci o oduzetim narkoticima su poznati, ali ne i podaci o njihovim krajnjim korisnicima. Istraživanja i podaci koje imamo, nisu pouzdani.

“Provode ih svi. Većinom su to nevladine organizacije. Svaka NVO barata svojim brojkama o toj rizičnoj skupini. Ono Å¡to ja mogu reći da mi u naÅ¡em Drop in centru godiÅ¡nje obuhvatimo oko 3.000 korisnika injektivne droge na podrucju BiH”, kazao je Kadrović.

Od 2011. godine Drop in centri postoje u našoj zemlji, a prvenstveno su usmjereni ka obezbjeđivanju sterilnog materijala injektivnim korisnicima droga kao i uklanjanju istog iz parkova i napuštenih zgrada. Međutim, njihovo finansiranje zavisi od donatora, a prijeti im i gašenje do kraja godine. Gašenje ovakvih centara u mnogim evropskim gradovima direktno je imalo za posljedicu povećanje broja infektivnih bolesti, što bi mogao biti problem i za BiH, ukoliko ova oblast ostane zanemarena.

ZADNJE VIJESTI IZ Crna hronika

Nastavljanjem korištenja ove stranice slažete se sa korištenjem Kolačića u svrhe rada stranice. više informacija

Mi i naši partneri upotrebljavamo kolačiće ili identifikatore uređaja u svrhe kao što su prikazivanje prilagođenih oglasa, mjerenje prometa i odabira naših posjetitelja te prilagođavanje sadržaja vama. Kliknite na dugme kako biste pristali na ove postupke i zadržali korisničko iskustvo koje je prilagođeno vama. Svoje odabire možete u svakom trenutku promijeniti putem povratka na ovu web stranicu.

Zatvori prozor