Ponedjeljak, 30 Novembra, 2020
Velika Kladuša 0° C Scattered Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
6. Septembra. 2020., Unsko-Sanski Kanton Izvor vijesti: Trend radio
Da li mladi žive u “ekranima”
Piše: Erna Salkić

Živimo u vremenu kada su društvene mreže postale primarno sredstvo svake mlade osobe.
Moderna tehnologija, pametni mobiteli i internet postali su dijelom svakodnevnice, pogotovo dijelom svakodnevnice adolescenata. Bilo na poslu, tokom učenja ili zabave, ekrani su sveprisutni, a velika većina jedan ekran nosi uvijek sa sobom.
Budući da mlade osobe provode sve više vremena u tom virutelnom svijetu taj svijet postaje mjesto njihovog socijaliziranja i komuniciranja sa drugim vršnjacima.

O tome da li su društvene mreže dobro ili zlo za mlade osobe razgovarali smo sa pedagogicom Adnom Beganović-Hajdarović;

„ Izloženost društvenim mrežama učinila je da vrednovanje sreće i uspjeha kod mladih bude iskrivljena, odnosno izjednačena sa statusom na određenoj društvenoj mreži. Značajan procenat adolescenata za izvor ličnog vrednovanja smatra broj lajkova, pratilaca i pozitivnih komentara. Sve više se čini da su društvene mreže nalik velikom virtuelnom takmičenju u kome se čak i prijatelji smatraju konkurencijom ako imaju veći broj reakcija na objavama. To u odnosima izaziva ljubomoru i zavist. Bilo bi dobro da nam društvene mreže budu razbribriga i razonoda, neobavezno druženje i zabava“.

Veliku ulogu u cijelom ovom procesu imaju i roditelji jer su upravo oni kako ističe Adna nezaobilazni saveznici u svemu ovome;

Roditelji i drugi odrasli koji su važni u djetetovom životu , nezaobilazni su saveznici u suočavanju sa izazovima odrastanja u virtuelnom svijetu. Iz rada sa roditeljima doima se da se zapravo često osjećaju nespremno uključiti se u dječije online živote, navodeći da njihova djeca mnogo bolje razumiju savremene tehnologije od njih, te da nisu sigurni na koji način doprinijeti njihovoj sigurnosti. Roditeljima se preporučuje da na nenametljiv ali podržavajuć način pokažu interes za dječije online živote. Jednako kao što brinemo šta djeca rade na igralištu i za škole, na nama je da brinemo i šta rade na virtuelnom igralištu“.

„Nekad su se djeca igrala na ulici ili parku danas se igraju na pametnim telefonima i društvenim mrežama, koliko god napredak tehnologije može donijeti dobrog toliko može i naštetiti. Starija djeca dnevno provode i nekoliko sati na internetu i društvenim mrežama. Što je dijete starije to se vrijeme koje provodi na društvenim mrežama povećava. Od malih nogu djeci se trebaju postaviti jasna pravila i pokazati im vlastitim primjerom. Da, tehnologija je zanimljiva i može uveliko pomoći u njihovom razvoju i edukaciji, ali isto tako ima i onu mračnu stranu sa kojom se svi moramo suočiti u jednom trenutku“.

Sve veća upotreba i često druženje vršnjaka na internetu uzrok su pojavi vršnjačkog nasilja. Važno je odvojiti vrijeme za odgoj djece i mladih, te vlastitim primjerom oblikovati društvo tolerancije, prihvaćanja različitosti i društvo bez nasilja“, ističe pedagogica Adna Beganović-Hajdarović.

Društvene mreže su dobra podloga za komunikaciju sa drugim ljudima, a student Harun Jušić je jedan od aktivnih korisnika svih društvenih mreža;

„Relativno  mnogo koristim društvene mreže, najviše za komunikaciju sa prijateljima i porodicom. Razvoj tehnologije mladim osobama pruža mogućnost za kvalitetno obrazovanje, samim tim do nas je samih da li ćemo to iskoristiti da se kvalitetno obrazujemo ili ne. Društvene mreže se mogu koristit za pokretanje raznoraznih dobrotvornih akcija, ali svakako na društvenim mrežama je mnogo ljudi koji šire lažne i negativne informacije“.

U moru mladh osoba kojima su društvene mreže sastavni dio života postoje i one osobe kojima društvene mreže nisu najvažnija stvar na svijetu, studentica Fatima Kendić jedna je od njih;

„Moje korištenje društvenih mreža svedeno je na minimum, koristim isključivo viber i messenger i to se svodi na kratku komunikaciju i razmjenu fotografija. Smatram da mladi previše koriste društvene mreže, te da one utječu na njihovo samopouzdanje jer ipak svakodnevno se upoređuju sa fb odnosno instagram prijateljima i samim time pronalaze na sebi nedostatke . Također mislim da su ljudi zaboravili uživati i biti sretni jer su postali zapravo zarobljenici ekrana“.

Da li smo zaista postali „zarobljenici ekrana“ svako neka se sam zapita, ali ono šta je jasno jeste da smo odavno odlutali od pravih i istinskih vrijednosti. Nikada ono virtuelno, „namontirano“ ne može biti vrijedno kao ono što čovjek zaista doživi, vidi, osjeti. I zato, ugasimo svoje pametne mobitele i ekrane na sat vremena i doživimo ovaj život na pravi način…

Priča urađena u sklopu projekta „Škola novinarstva znanje je moć“.

ZADNJE VIJESTI IZ Unsko-Sanski Kanton

Nastavljanjem korištenja ove stranice slažete se sa korištenjem Kolačića u svrhe rada stranice. više informacija

Mi i naši partneri upotrebljavamo kolačiće ili identifikatore uređaja u svrhe kao što su prikazivanje prilagođenih oglasa, mjerenje prometa i odabira naših posjetitelja te prilagođavanje sadržaja vama. Kliknite na dugme kako biste pristali na ove postupke i zadržali korisničko iskustvo koje je prilagođeno vama. Svoje odabire možete u svakom trenutku promijeniti putem povratka na ovu web stranicu.

Zatvori prozor