Petak, Februar 22, 2019
Velika Kladuša 0° C Clear Sky
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Search in comments
Filter by Custom Post Type
4. Juni. 2016., Crna hronika Izvor vijesti: N1
U Sarajevu nova ili “čišća” droga izazvala smrt 2 osobe?
Piše: M.K.

Proteklih dana se priča o novoj vrsti droge u Sarajevu, ali niko još uvijek nema konkretnih podataka. Međutim, to je samo jedan u nizu problema u ovoj oblasti, koja je poprilično zanemarena u našoj zemlji.

 Koliko je ovisnika u BiH? Koliko je njih na lakšim a koliko na težim drogama? Pitanja su na koja nije moguće dobiti precizan odgovor.

U protekle dvije sedmice u Hitnoj medicinskoj pomoći u Sarajevu zabilježena su dva slučaja neuspjele reanimacije dugogodišnjih korisnika droge. Sve je dovelo do sumnje da se u Sarajevu pojavila nova droga koja nije poznata ni medicinskim radnicima, a očigledno ni njenim korisnicima.

Iz kantonalnog MUP-a tvrde da među zaplijenjenom drogom u proteklom periodu nisu pronađene nove i nepoznate supstance.

Otvorena je mogućnost da se radi o poznatoj drogi ali puno jačem sastavu.

“Informacije koje ja imam, sa njima dok razgovaram, čistoća heroina u Sarajevu oko 2 posto, ako kojim slučajem konzumiraju heroin čist do 7 posto, dođe do predoziranja. Isto tako miješanjem raznih supstanci može doći do predoziranja”, komentarisao je Emir Kadrović iz Drop in centra Sarajevo.

Međutim, i da se sumnje pokažu tačnim, to ne bi bio jedini problem u ovoj oblasti. BiH još uvijek nema Ured za droge na državnom nivou. Planiran je u Akcionom planu koji tretira ovu oblast još 2010.godine, inicijator je bilo Ministarstvo sigurnosti, ali takav ured još uvijek nije oformljen.

Samo u 2015. godini na području Sarajeva je zaplijenjeno više od 30 kilograma raznih narkotika, među kojima predvode marihuana, amfetamin, hašiš, heroin i ekstazi.

Podaci o oduzetim narkoticima su poznati, ali ne i podaci o njihovim krajnjim korisnicima. Istraživanja i podaci koje imamo, nisu pouzdani.

“Provode ih svi. Većinom su to nevladine organizacije. Svaka NVO barata svojim brojkama o toj rizičnoj skupini. Ono što ja mogu reći da mi u našem Drop in centru godišnje obuhvatimo oko 3.000 korisnika injektivne droge na podrucju BiH”, kazao je Kadrović.

Od 2011. godine Drop in centri postoje u našoj zemlji, a prvenstveno su usmjereni ka obezbjeđivanju sterilnog materijala injektivnim korisnicima droga kao i uklanjanju istog iz parkova i napuštenih zgrada. Međutim, njihovo finansiranje zavisi od donatora, a prijeti im i gašenje do kraja godine. Gašenje ovakvih centara u mnogim evropskim gradovima direktno je imalo za posljedicu povećanje broja infektivnih bolesti, što bi mogao biti problem i za BiH, ukoliko ova oblast ostane zanemarena.

ZADNJE VIJESTI IZ Crna hronika

Nastavljanjem korištenja našeg portala, slažete se sa korištenjem kolačića. više informacija

Postavke kolačića za ovu web stranicu su podešena na "prihvati kolačiće" kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo surfanja. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu bez promjene postavki kolačića ili kliknete na "Prihvati" ispod onda su pristali na ovo.

Zatvori