Ponedjeljak, Novembar 19, 2018
Velika Kladuša 2° C Cloudy
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Search in comments
Filter by Custom Post Type
6. Novembar. 2018., Svijet Izvor vijesti: index.hr
U SAD-u traju izbori koji će odlučiti sudbinu Trumpa. Odaziv je ogroman

AMERIKANCI su danas u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, dvije godine nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za Bijelu kuću, javljaju agencije.

U SAD-u ne postoji središnje izborno povjerenstvo koje vodi evidenciju birača, no čini se da je u državama New York, Teksas i Maryland, kako su za AFP potvrdili službenici na glasačkim mjestima, odaziv birača velik.

Izborima na polovici mandata obično se ne odazove velik broj građana s pravom glasa, no sada je najmanje 38 milijuna Amerikanaca glasalo unaprijed, osobno ili poštom, što je za 40 posto više nego na izborima 2014.

Masovan odaziv

Moguće je da će u utorak ili srijedu odaziv birača biti manji, no u nekim odlučujućim državama, poput Teksasa, Nevade i Arizone, broj registriranih birača već je premašio sveukupan broj birača na izborima 2014.

“Trump je grozan”, kazala je bivše republikanka, 83-godišnjakinja iz mjesta Laguna Beach u Kaliforniji.

“Ja sam u Chicagu glasao za republikanskog kandidata. Iznimno sam zadovoljan stanjem u gospodarstvu”, kazao je novinaru 27-godišnji James Gerlock.

Glasači na ovim izborima biraju cijeli saziv Zastupničkog doma, njih 4435 u donjem domu Kongresa, trećinu Senata, 35 od 100 senatora, te također 36 od 50 guvernera.

Referendum o Trumpu

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kansasa ili Južne Karoline očekuje se pobjeda republikanskih kandidata, no Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini.

U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, a demokrati čine sve da skrenu pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

>> Amerikanci sutra glasaju. Ovi će izbori odlučiti sudbinu Donalda Trumpa

Birališta su prvo otvorena u državama Maine, New Hampshire, New Jersey, New York i Virginia na američkoj Istočnoj obali. Amerikanci biraju zastupnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država.

Prvi rezultati već od ponoći

Prva biračka mjesta zatvaraju se u 18 sati po lokalnom vremenu na Istočnoj obali, što je ponoć po našem vremenu. Posljednja biračka mjesta zatvaraju se na drugom kraju zemlje, u ponoć po lokalnom vremenu (6 ujutro po našem) za najveći dio Aljaske i u 1 po lokalnom vremenu (7 ujutro po našem).

Međutim, prvi rezultati će početi pristizati već kada se prva biračka mjesta zatvore, a prvi pokazatelji u kojem smjeru će ići izborni rezultati mogli bi biti vidljivi već oko 1:30 ujutro po našem vremenu, javlja CNN. Virginia bi tu mogla biti najvažniji rani znak kome će pripasti donji dom Kongresa, Zastupnički dom, u kojem bi prema predizbornim anketama demokrati lako mogli preuzeti većinu.

Ako demokrati pobijede u određenim izbornim jedinicama u kojima su republikanci favoriti, poput pete i sedme u Virginiji, šeste i sedme u Georgiji te pete ili 26. na Floridi, to bi mogao biti glasnik “plavog vala” koji su demokrati najavljivali, odnosno njihove premoćne pobjede (u američkoj politici plava je boja demokrata, a crvena republikanaca).
Najnapetije očekivani rezultati dolaze oko 2 sata po našem vremenu, kad bi se trebali doznati rezultati glasanja za senatore u Missouriju i Tennesseeju koji su vjerojatno odlučujući za većinu u Senatu. Što se Kongresa tiče, odlučujući bi mogli biti Pennsylvania, New Jersey i Illinois.

Bivši panker protiv konzervativnog senatora

Nakon toga, u tri sata po našem vremenu trebali bi stići rezultati iz Minnesote, koja je također kritična za demokrate koji žele osvojiti Zastupnički dom. Posebnu pažnju obratit će se i na Teksas, gdje bi pobjeda demokratskog izazivača i bivšeg basista u punk bendu Beta O’Rourkea protiv republikanskog favorita, senatora i drugog najjačeg republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima Teda Cruza bila povijesni trijumf.

Prema američkom Pew Research Centeru, koji posljednjih 20 godina prati osnovne značajke i političke sklonosti američkih birača, republikanci bi na ovim izborima mogli imati razloga za brigu.

Statistika pokazuje da baza iz koje republikanci uglavnom crpe svoje glasove, a to je skupina koja obuhvaća bijelce, starije, manje obrazovane i religioznije ljude, polako nestaje.

U konzervativnim državama poput Kansasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.
No Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

Ovo su neki od nalaza posljednjeg ispitivanja istraživačkog centra Pew, objavljeni u ožujku ove godine.

Rasa i etnička pripadnost:

– 84 posto Afroamerikanaca navodi da je sklono demokratima, a samo 8 posto njih podupire republikance. Ukupno gledajući, ove brojke prilično su konstantne u posljednjih 20 godina. Čak i nakon izbora Donalda Trumpa 2016., koji je više puta optuživan za rasizam, ove se brojke nisu značajno promijenile.

– Latinoamerički glasači skloni su složiti se sa svojim sugrađanima Afroamerikancima, iako je podjela na one sklonije demokratima i one republikancima nešto manje izražena pa 63 posto njih podupire demokrate, a 28 posto republikance.

– Amerikanci azijskog podrijetla također će radije glasati za postojeću oporbu: 65 posto njih opredjeljuje se za demokrate, u usporedbi s 27 posto onih koji su za republikance.

– Tko su onda glasači republikanaca? Prije svega to su bijelci, muškarci i žene koji nisu latinoameričkog podrijetla i još uvijek čine 60 posto ukupne populacije, iako je ta brojka u padu. Pripadnici ove skupine u 51 posto slučajeva podupiru republikanske kandidate, dok ih 43 posto podupire demokratske.

Spol:

– Općenito su muškarci više skloni republikancima, no podjela nije toliko oštra kako bi se moglo pomisliti. Ispitivanja pokazuju da je 48 posto onih koji podupiru republikance muškog spola, dok 44 posto njih podupire demokrate. Ispitivanje ne daje rezultate po spolu za pojedine etničke skupine.

– Među ženama su demokrati nešto popularniji: 56 posto njihovih glasača su žene, dok 37 posto žena glasuje za republikance. Više puta izrečene seksističke opservacije predsjednika Trumpa zasigurno nisu pridonijele tome da republikanci dobiju veću naklonost žena.

Obrazovanje:

– Ukupno gledajući, što imaju više obrazovanje, glasači više glasaju za demokrate. Među glasačima koji imaju srednje obrazovanje ili niže od toga 47 posto podupire republikance, a 45 posto demokrate.

– Među glasačima koji su išli na koledž brojke su skoro doslovce obrnute tako da se ove dvije skupine značajno ne razlikuju.

– Glasači koji su završili koledž većinom glasaju za demokrate, njih 58 posto, dok 36 posto podupire republikance.

– Glasači koji su završili poslijediplomski studij u 68 posto slučajeva glasaju za demokrate, dok ih 31 posto glasa za republikance.

Dob:

– Statistika vezana za ovu kategoriju alarmantna je za republikance jer postoji očit trend: što su glasači mlađi, to više glasaju za demokrate. Pedeset i osam posto milenijalaca (rođenih između 1981. i 1996.) podupire demokrate, a samo 34 posto njih glasa za republikance.

– Demokrati također imaju jasnu potporu glasača generacije X (rođeni od 1965. do 1980.) od 48 posto, dok republikance podupire 43 posto.

– Baby-boomer generacija (rođeni između 1946. i 1964.) nešto je više podijeljena od milenijalaca pa demokrate podupire 50 posto, a republikance 48 posto tih glasača.

– Takozvana tiha generacija (1928.-1945.) glasa više za republikance – njih 52 posto – dok za demokrate glasa 43 posto.

Vjerska pripadnost:

– Gledano po ovoj kategoriji političke preferencije oštro su podijeljene prema vjerskoj pripadnosti i etnicitetu. Najveći je kontrast između bijelih evangeličkih kršćana (77 posto bira republikance, 18 posto demokrate) i crnih protestanata (7 posto bira republikance, a 87 posto demokrate).

– Među onima koji kažu da nisu vjernici 68 posto glasa za demokrate, a 22 posto podupire republikance.

ZADNJE VIJESTI IZ Svijet

Nastavljanjem korištenja našeg portala, slažete se sa korištenjem kolačića. više informacija

Postavke kolačića za ovu web stranicu su podešena na "prihvati kolačiće" kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo surfanja. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu bez promjene postavki kolačića ili kliknete na "Prihvati" ispod onda su pristali na ovo.

Zatvori