14. Mart. 2012., BiH
Bosanski jezik 200 godina stariji od srpskog!

Nakon Tuzle, ekskluzivno izdanje prijepisa najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi – Bosansko-turski rječnik Muhameda Hevaija Uskufija – u izdanju Općine Tuzla i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke danas je promoviran i u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Promociji Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine, koji je stariji od Srpskog rječnika Vuka Karadžića čak 187 godina, u amfiteatru ANUBiH prisustvovale brojne ličnosti iz kulturnog i političkog života BiH, a među njima i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, akademik Ejup Ganić, prof. dr. Hanka Vajzović i drugi. O ovom ekskluzivnom izdanju prijepisa Rječnika Muhameda Hevaija Uskufija govorili su: federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, recenzent prof.dr.Josip Baotić, akademik Esad Duraković i prof. dr. Adnan Kadrić.

Inicijator izdavanja ovog djela, načelnik Općine Tuzla, za DEPO PORTAL je rekao da često zaboravimo da je kulturno-historijsko naslijeđe najvažniji faktor razvoja društva, a tu činjenicu trebamo potencirati, kao što to rade i svi drugi narodi.

Budući da se o bosanskom jeziku i danas vode rasprave – postoji li uopće ili je on samo mješavina hrvatskog i srpskog – promotori su složni u ocjeni da je Rječnik Tuzlaka Muhameda Hevaija Uskufija, nastao u vrijeme osmanske vladavine, najbolje svjedočanstvo historije i postojanja bosanskog jezika.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Načelnik Tuzle Jasmin Imamović na to kaže: “Dobro je da niko ne osporava hrvatski jezik, dobro je da niko ne osporava srpski jezik, ali nije dobro što neki osporavaju bosanski. Postavlja se pitanja do koga je? Naravno, ima zlonamjernih koji još uvijek osporavaju i državu BiH i bosanski jezik, ali ima ljudi koji nisu zlnamjerni, ali nemaju dovoljno informacija. Razlog je taj što mi, Bosanci i Hercegovci, to nismo dovoljno pokazali. Znači, nismo pokazali kao kolektiv da smo dovoljno kulturni da potenciramo nešto što bi svako normalan potencirao.”

Ministar Mašić, “svjestan činjenice da su jezici mostovi među narodima, a rječnici mostovi među jezicima”, rekao je ovom prilikom da je ovaj rječnik pokazatelj da bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, a niti je njihova izvedenica.

On je dodao kako činjenica da se radi o bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego uopće prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, govori samo po sebi o veličini ovog djela.

Za akademika Enesa Durakovića posebno je važna kulturno-historijska činjenica koja određuje ovaj rječnik – a to je da je pisan u stihovima, što je u današnjem vremenu neuobičajeno. Potcrtao je i da kultura u vremenu kada je nastalo ovo djelo nije razlučivala umjetničko od didaktičkog, zbog čega je autor kroz svoj rječnik ujedno uspio iskazati i duh tog vremena.

“Današnja prvotna upotrebna vrijednosti rječnika nije više aktuelna. Rječnik je zatočen u povijest kulture – on je danas filološka činjenica i artefakt. Ovo djelo se aktuelizira u našem vremenu na poseban način, jer su posljednjih decenija naglašena ideološka nastojanja da se ospori bosanski jezik”, istaknuo je Duraković.

Rječnik od 330 stihova i s preko 7.000 riječi, a koji su uredili prof. dr. Ahmet Kasumović sa Univerziteta u Tuzli i prof. dr. Sven Monnesland sa Univerziteta u Oslu, prema akademiku Durakoviću pravi je filološki antikvitet, dok prof. dr. Baotić ističe da je svaki pojam u Rječniku autohton i autentičan.

“Nije sporno da je bosanski jezik bio jedan od službenih jezika Osmanskog doba, da je to i jezik Austro-Ugarske. Pa na svjedodžbi Ive Andrića iz Prve sarajevske gimnazije piše bosanski jezik, a onda je to prekriženo i iznad napisano u rukopisu: Srpsko-hrvatski jezik. Dakle, tek dekretom Kraljevine SHS je ukinuto ime bosanskog jezika”, rekao je Imamović, dodajući da Rječnik Muhameda Hevaija Uskufija nije naslijeđe nijedne sada aktuelne nacije, nego svih Bosanaca i Hercegovaca, dakle – i Bošnjaka i Srba i Hrvata.

ZADNJE VIJESTI IZ BiH